Anonimna osoba ili grupa poznata kao Satoshi Nakamoto je priznata kao stvaratelj ne samo prve moderne kriptovalute, već i blockchain arhitekture zbog koje postoje Bitcoin i druge kriptovalute. Nakamoto je pokrenuo Bitcoin blockchain i kriptovalutu 2009.

Blockchain prije Bitcoina

Bitcoin je nedvojbeno Nakamotova kreacija, ali blockchainovi su izumljeni u potpuno u drugom vremenu i mjestu. Generaciju prije Nakamotove Bijele knjige, doktorski kandidat sa Sveučilišta u Kaliforniji u Berkeleyju, po imenu David Chaum, u svojoj je disertaciji “Uspostavljeni i održavani računalni sustavi kojima vjeruju međusobno nepovjerljive grupe” opisao blokchain bazu podataka. To je bilo 1982 – 27 godina prije Bitcoina. Prije Chauma su postojale decentralizirane baze podataka, ali ako se ikada nađete na kvizu i pitaju vas tko je izumio blockchain, navođenje Chauma bi vam trebalo donijeti nagradu. Kada je izumljen blockchain? 1982. 

Chaumove nepovjerljive mreže nisu posebno dizajnirane da bi podržavale digitalne valute, ali veza je bila očita. Oslanjajući se na svoj rad u blockchain tehnologiji, Chaum je 1989. pokrenuo tvrtku pod nazivom DigiCash. Godine 1995. tvrtka je predstavila kriptovalutu različitih imena – digicash, eCash i cyberbucks.

DigiCashova digitalna valuta obećala je pružiti mnoge značajke modernih kriptovaluta. Tvrtka je istakla anonimnost kao ključnu prednost. Čak ni vlada nije mogla dešifrirati šifrirane prijenose eCash-a, tvrdila je tvrtka. Ali Chaum nije uspio uvjeriti banke da podrže projekt, a bez internetske infrastrukture koja bi podržavala ravnopravne transakcije i peer-to-peer razmjene, projekt je propao. DigiCash je 1998. godine proglasio bankrot.

Povijest se gotovo ponavlja

Godine 2008. povijest blockchain tehnologije postala je zanimljiva kada se srodni istraživački rad pojavio na internetskim forumima za raspravu. Rad je nazvan “Bitcoin: Peer-to-peer elektronički gotovinski sustav” i pripisan je Satoshiju Nakamotu.

Stručnjaci kažu da je blockchain protokol naveden u Nakamotovom istraživačkom radu ustvari isti kao i protokol Davida Chauma. Jedina suštinska razlika je dodatak konsenzusa mehanizma Bitcoinova Dokaza o radu (PoW) za provjeru valjanosti blokova podataka i rudarenja kovanica. Ipak, većina ljudi misli da je Satoshi Nakamoto stvorio blockchain tehnologiju.

Nakamoto je prenio izvorni kod blockchaina na SourceForge 2008. kako bi programeri softvera diljem svijeta mogli doprinijeti projektu. Prvi moderni blockchain pokrenut je u siječnju 2009. zajedno s pripadajućom kriptovalutom, Bitcoinom. 

Nakratko se činilo da će Bitcoin projekt doživjeti istu nesretnu sudbinu kao i DigiCash. Bilo je potrebno više od dvije godine da bi Bitcoin dosegao simboličnu vrijednost od jednog američkog dolara. Tek 2017. je vrijednost Bitcoina dosegla 1000 eura. Od tada je vrijednost novčića zadržala svoju karakterističnu volatilnost, ali je i naglo porasla.

Obilje blockchainova

Bitcoin je dvije godine bio jedini održivi blockchain i kriptovaluta na svijetu. Godine 2011., programeri su objavili kriptovalute temeljene na blockchainu pod nazivom Litecoin i Namecoin, obje derivate Bitcoin projekta. Peercoin je uslijedio 2012. Sljedeće godine je uvedeno pet blockchainova, uključujući prvi memecoin, Dogecoin.

Godine 2015., Ethereum blockchain je predstavljen od strane tima koji je uključivao suradnike u Bitcoin projektu. Ethereum je bio drugačiji. Ostali blockchainovi postojali su samo za podršku određenim kriptovalutama. Ethereum je predstavljen kao platforma za pokretanje decentraliziranih aplikacija. Ethereum blockchain osim podataka sadrži izvršni izvorni kod, tako da služi kao temelj za tisuće aplikacija temeljenih na blockchainu. Fleksibilnost Ethereum blockchaina čini ga idealnim za hosting i NFT-a i dApp-ova.

Danas istraživači eksperimentiraju s varijacijama osnovne blockchain arhitekture. Uobičajeni blockchainovi rade dobro pod malim opterećenjima, ali imaju problema sa skaliranjem kako bi podržali aplikacije u punom opsegu. Naknade za transakcije rastu, a vrijeme obrade se proteže od više sati do dana. Mnogi od novih blockchaina uključuju inovativna rješenja za ove probleme.

Istraživači nastavljaju eksperimentirati s mehanizmima konsenzusa, koordinacijom paralelnih podlanaca, privatnim blockchainovima i drugim tehničkim pitanjima. Većina novih kriptovaluta uvedena je za podršku specifičnim aplikacijama ili industrijama, a ne kao zamjene opće namjene za fiat valute koje je izdala država. Mnoge nove blockchain aplikacije nemaju nikakve veze s kriptovalutama. Te aplikacije ponekad imaju koristi od modifikacija osnovne blockchain arhitekture.

Čak i kada bi svjetske vlade zakonski ukinule tržište kriptovaluta, ovi bi blockchainovi i dalje ispunjavali bitne funkcije u zdravstvu, upravljanju identitetom, upravljanju lancem opskrbe, zabavi i drugim poljima. Blockchain je tu da ostane.